Filip Kovačević: Sukob oligarhija – da li je na horizontu veliki rat? (intervju)

Nakon prošlomjesečnog sastanka grupe G7 u Kanadi koji je pokazao da su pukotine u transatlanskim odnosima sve veće, zapadni analitičari strahuju da bi tokom predstojećeg NATO samita koji se 11. i 12. jula održava u Briselu, kriza među saveznicima mogla dodatno eskalirati.

Osim „nepredvidljivog“ američkog predsjednika koji po shvatanju Evropljana prvi put u poslednjih 70 godina ima drugačiji pogled na međunarodnu ulogu SAD u svijetu, odnose između Amerike i njenih evropskih saveznika dodatno opterećuje činjenica da je na pomolu potencijalni trgovinski rat na relaciji SAD — EU.

Ako tome dodamo da je u toku i agresivna kampanja Vašingtona da Evropljani povećaju svoje izdatke za NATO na dva odsto BDP-a, kao i detalj da je američki predsjednik nakon samita u Briselu zakazao prvi bilateralni susret sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom 16. jula u Helsinkiju, onda ne čudi što bi zebnja Evropljana zbog većeg razumijevanja između Moskve i Vašingtona mogla da preraste u histeriju.

Strah da bi nakon potencijalno „dobrog dogovora“ između Trampa i Putina evropski saveznici Amerike na kraju mogli „izvisiti“, za Evropu koja je decenijama svoju bezbjednost i sve važne odluke podređivala strateškim interesima SAD-a, takav scenario doslovce predstavlja ovaploćenje najgorih košmara.

I dok je razdor među zapadnim saveznicima odveć evidentan, postavlja se pitanje koliko je proces koji se zapatio zaista ozbiljan i u kojoj mjeri može ugroziti jedinstvo političkog Zapada.

Predavač na katedri za obavještajne studije na Univerzitetu San Franciska dr Filip Kovačević za Sputnjik kaže da on nije previše iznenađen ovakvim razvojem situacije. On objašnjava da posrijedi ipak nije nikakva kriza „transatlanskih vrijednosti“, već prije svega sukob između evropskih oligarha i onog krila američkih oligarha koje predstavlja aktuelni predsjednik Donald Tramp.

„Jednostavno, američki predsjednik Donald Tramp, kao predstavnik vojno-industrijsko-energetske frakcije američkih kapitalista, ispunjava postavljene zadatke. Ova frakcija je došla do zaključka da neoliberalni model kapitalizma, zasnovan na primatu finansijsko-spekulativnog kapitala, ne odgovora njenim ekonomskim interesima i sada, kroz Trampa, koristeći poluge američke vlasti i uticaja, pokušava da uspostavi drugačiji model“, kaže Kovačević

Tramp, smatra naš sagovornik, svjesno i žestoko pojačava američki nacionalizam da bi Republikanska partija zadržala kontrolu američkog Kongresa poslije novembarskih izbora, a svi njegovi sadašnji politički potezi su usmjereni na to, bilo da se radi o ekonomskoj ili vojno-obavještajnoj sferi.

„Tramp vodi državu kao što je vodio svoj biznis i izgradio svoj brend. Sve je dozvoljeno da bi se dostigao cilj, a glavni cilj je profit njegovog krila američkih oligarha. Evropskoj oligarhiji se to naravno ne sviđa, jer njihov kolač postaje sve manji. To i jeste suština sukoba, a ne navodne „transatlantske“ vrijednosti“, objašnjava Kovačević.

Međutim, ključno pitanje koje se po ocjeni našeg sagovornika nameće glasi — „može li se postojeći sistem postepeno reformisati ili će se sve srušiti kao kula od karata u nekom predstojećem velikom ratu“?

„Za sada je jasno da se borba na najvišem nivou rasplamsava i to je upravo ono čega smo bili svjedoci na samitu G-7 i ono što ćemo vidjeti na predstojećem samitu NATO-a. Takođe, postaje jasno da pokušaj Trampovih političkih oponenata, da ga munjevito sruše kroz skandal o navodnom ruskom uticaju na američke izbore, nije uspio. Sada će se vjerovatno tražiti druge opcije, ali ne vjerujem ni da će Tramp drugoj strani ostati dužan, s obzirom da izgleda da je uspostavio čvrstu kontrolu nad CIA. Očekujem jačanje polarizacije u okviru samog američkog društva, ali mogu proći godine dok ovi unutrašnji procesi ne počnu značajnije da utiču na američku spoljnu politiku“, predviđa Kovačević.

Sa druge strane, on smatra i da postojeće podjele u okviru Evropske unije takođe idu na ruku Trampu, tako da je vrlo moguće, kako procjenjuje, „da evropski politički lideri tajno prihvate veliku većinu Trampovih direktiva, a da nastave javno da se protive samo radi svoje političke reputacije kod građana“.

Što se pak tiče Trampovog odnosa sa Rusijom, on se, po Kovačeviću, „mora sagledati kroz prizmu ubrzanog političkog i ekonomskog savezništva između Rusije i Kine, kao i vrlo mogućeg vojnog sukoba sa Iranom“.

„Čini se da Tramp smatra da su sukob sa Iranom, kao i veliko zaoštravanje sa Kinom, neminovni u narednom periodu i zbog toga mu je prijeko potrebna (barem) neutralnost Rusije. Na ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu je da tu Trampovu geopolitičku potrebu iskoristi na najbolji način, kako bi izvukao Rusiju iz nametnute izolacije i uvećao njen uticaj u Evropi“, zaključuje naš sagovornik.

Nebojša Popović

Objavljeno na Sputnik News Srbija, 07.07.2018.